CHE BAND prava rokerska poslastica za one koji to vole na svojim veseljima!
CHE BAND je nastao Kafe Zizu, Voždovac, 2017. Dva studenta Saobraćajnog fakulteta na polu – obnovi pila su standardno espresso – cedevita akciju za 130 dinara.
Vidno pogođeni ekonomskom i socijalnom situacijom odlučiše da naprave bend koji će pokoriti Beograd pozitivnom energijom pre svega.
Pavle je pozvao Veljka, Peđa je pozvao Stefana i stvari su magično kliknule.
Prva svirka Anker bar na terazijama i guranje Ford Fieste, koju je Pavle pozajmio od dede, u pet ujutru, označilo je početak ove kultne karijere.
Zabeležili su nastupe širom cele Srbije, Crne Gore, Slovenije i stigli čak i do Kipra.
Fanovima savetuju dobar odmor preko nedelje, unos vitamina C, omega 3 i ginko bilobe kao obavezan vid pripreme za svaku sledeću svirku.
Momci okupljeni oko jedne ideje, muzikom do slobode i ljubavi! Delirijum i emocije idu itekako sa Che-om!
Elektro/akustični cover bend sa odlicnim repertoarom i jos boljom energijom!
Veljko Jankovic-vokal,gitara
Pavle Djuric-vokal,gitara
Nikola Stefanović – Stefano: Cajon
Predrag Avramovic-Bas gitara
Rrepertoar:
- Strani Pop//Rock
- Domaća Pop//Zabavna
- Domaći Evergreen//Rock
Ime benda
Gevara je predstavljao jednu od ključnih ličnosti u revoluciji Fidela Kastra na Kubi (1956–1959), kao član pokreta „26. jul“. Nakon pobede revolucije, nekoliko godina je bio aktivan u promociji revolucije društva, putujući po svetu kao diplomata Kube, a zatim se lično angažovao u pokretima za oslobođenje od diktatorskih režima putem gerilske borbe, najpre u Kongu, za vreme vladavine Moiza Čombea, a potom u Boliviji. U Boliviji, spregom Američke obaveštajne agencije i bolivijske vojske, Gevara je najpre uhvaćen, a odmah sutradan ubijen. Njegov lik, kao borca za oslobođenje i žrtve imperijalizma, i danas, nekoliko decenija posle njegove smrti, predstavlja jedan od glavnih simbola i ikona društvene i političke revolucije širom sveta.[1][2][3] Kao strog vojskovođa, i potpuno posvećen svom revolucionarnom cilju sa ogromnim moralnim autoritetom nad svojim trupama,[4] on je ostao kontroverzna ličnost od velike istorijske važnosti. Časopis „Tajm“ proglasio je Gevaru jednim od 20 najvećih svetskih ikona i heroja u okviru 100 najuticajnijih ljudi sveta 20. veka,[5] a čuvenu fotografiju Gevare (desno), koju je načinio Alberto „Korda“ Dijaz, Akademija umetnosti u Merilendu proglasila je „najpoznatijom fotografijom na svetu i simbolom dvadesetog veka“.
Obaveštenje
Ako je ovo bend koji želiš da angažuješ, rezverviši ga sada.
Previous
Next